Gledanje stanja unutar tijela uz endoskopski pregled

e. provjeritiendoskopija je medicinski postupak što se radi da bi se vidjeli organi izvjesni, pomoću posebnog uređaja koji se ubacuje u tijelo.Ovaj postupak omogućuje liječnicima da otkriti poremećaji ili problemi u tijelu,tako da može liječiti to primjereno.

Endoskopija se provodi radi promatranja stanja organa u tijelu, kao što su probavni trakt, dišni putovi, mokraćni putovi i maternica. Endoskopija se može učiniti u dijagnostičke svrhe (pregled) ili za liječenje bolesti.

Zašto Endoskopija Dčini?

Endoskopski pregled može se provesti kako bi se utvrdio uzrok tegoba koje ima pacijent, kao i otkrilo mjesto smetnje koja se javlja u tijelu.

Liječnici mogu preporučiti endoskopiju ako pacijent ima određene zdravstvene tegobe ili probleme, kao što su:

  • Gastrointestinalni poremećaji, uključujući čireve na želucu, poteškoće s gutanjem, refluksnu bolest kiseline (GERB), upalne bolesti crijeva, upalu gušterače, žučne kamence, kronični zatvor i gastrointestinalno krvarenje.
  • Poremećaji dišnih putova, uključujući iskašljavanje krvi, kronični kašalj, opstrukciju dišnih putova, otežano disanje, tumore pluća i strana tijela u dišnim putovima.
  • Poremećaji urinarnog trakta, uključujući mokraćne puteve ili kamence mokraćnog mjehura, tumore mokraćnog mjehura, krvavi urin, urinarnu inkontinenciju i ozljede ili ozljede mokraćnog sustava.
  • Poremećaji reproduktivnih organa, uključujući vaginalno krvarenje, upalu zdjelice, česte pobačaje, neplodnost, miome i ciste maternice, rak maternice i deformacije maternice.

Osim pregleda, liječnici endoskopskim putem mogu obaviti i razne radnje, kao što su biopsija, zaustavljanje krvarenja, uklanjanje kvržica za koje se sumnja da su tumori, miomi ili ciste te obavljanje sterilizacije (trajna kontracepcija). Rezultati biopsije bit će opisani u izvješću o patologiji raka.

Vrste dijagnostičke endoskopije

Postoje različite vrste endoskopije na temelju promatranih organa, i to:

  • Artroskopija, za provjeru abnormalnosti i problema u zglobovima, kao što je artritis.
  • Bronhoskopija, za promatranje stanja dišnog trakta koji vodi do pluća.
  • ERCP, za dijagnosticiranje poremećaja gušterače, žučnih kanala i žučnog mjehura.
  • Gastroskopija, za praćenje jednjaka, želuca i dvanaesnika.
  • Kolonoskopija, za promatranje stanja debelog crijeva. Općenito se radi za dijagnosticiranje raka debelog crijeva.
  • Kolposkopija, za promatranje stanja cerviksa ili cerviksa. Općenito za dijagnosticiranje moguće cervikalne displazije i raka vrata maternice.
  • Laparoskopija, za promatranje stanja organa u trbušnoj ili zdjeličnoj šupljini. Jedan od njih je otkrivanje uzroka neplodnosti, tumora u zdjeličnoj šupljini i peritonitisa.
  • Laringoskopija, za traženje poremećaja glasnica i grla, kao što su polipi ili rak grla.
  • Medijastinoskopija, za promatranje stanja i unutrašnjosti prsne šupljine i organa u njoj. Ova vrsta endoskopije može se koristiti za dijagnosticiranje limfoma i sarkoidoze, raka pluća i raka limfnih čvorova koji se proširio na prsnu šupljinu.
  • Proktoskopija, za promatranje i procjenu krvarenja u rektumu (posljednji dio crijeva prije anusa).
  • Cistoskopija, za promatranje stanja urinarnog trakta i mokraćnog mjehura. Ova vrsta endoskopije koristi se za dijagnosticiranje mogućeg raka mokraćnog mjehura.
  • Torakoskopija, za promatranje stanja šupljine između stijenke prsnog koša i pluća. Obično se koristi za biopsiju pluća.

Izvršenje postupka endoskop

Endoskopski zahvati se izvode pomoću instrumenta koji se zove endoskop, koji se ubacuje izravno u tijelo. Sam endoskop je instrument u obliku cijevi ili duga, tanka i fleksibilna cijev, koja je na kraju opremljena kamerom i svjetiljkom.

Ova kamera i svjetiljka korisni su za uvid u stanje organa u tijelu, a slike će biti prikazane na monitoru. Osim kamera, endoskopi mogu biti opremljeni i kirurškom opremom na vrhu, za obavljanje određenih medicinskih zahvata.

Prije endoskopije liječnik će obaviti temeljit fizikalni pregled, kao i razne prateće pretrage, kao što su krvne pretrage i rendgenske snimke. Liječnik će također dati objašnjenje kako se postupak provodi i koje pripreme pacijent mora napraviti, na primjer treba li pacijent prethodno postiti ili ostati u bolnici.

Endoskopija se može izvesti na pacijentu pri svijesti, ali neki endoskopi zahtijevaju anesteziju, lokalnu ili opću anesteziju.

Trajanje endoskopskog zahvata je samo oko 15-60 minuta. Liječnik će endoskop umetnuti u tijelo kroz usta, nos, anus, urinarni trakt, vaginu ili kroz mali rez na koži.

Oporavak nakon endoskopskog pregleda

Nakon zahvata, liječnik će zatvoriti rez šavovima i zavojem ako se endoskop izvodi kroz rez. Zatim će liječnik pratiti stanje pacijenta nekoliko sati, dok čeka da se učinci anestetika nestanu. Općenito, pacijentima nije potrebna hospitalizacija i mogu otići kući odmah nakon endoskopije.

Kako bi se predvidio umor i nelagoda nakon endoskopije zbog anestezije ili upotrijebljenih lijekova, pacijentima se savjetuje da uzmu slobodno vrijeme ili odu s posla, te da budu u pratnji rodbine ili obitelji tijekom ovog zahvata. Bolesnici bi se također trebali suzdržati od vožnje ili bavljenja napornim aktivnostima nakon endoskopskog zahvata.

S obzirom na rizik

Iako rijetka, endoskopija je ipak medicinski zahvat koji nosi rizike. Neki od rizika koji se mogu pojaviti nakon endoskopije su bol, infekcija, krvarenje, oštećenje organa te oteklina i crvenilo na mjestu reza.

Endoskopija se obično izvodi u bolnici, a izvodi je gastroenterolog ili probavni kirurg. Ako vam liječnik preporuči endoskopiju, ne ustručavajte se pitati o razlozima, ciljevima i rizicima, kao i o tome što trebate pripremiti.


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found