pictopub.com

Skoro seSvi su lagali ili su mu lagani. Ali ako je ovu naviku laganja teško zaustaviti, ili je postala dio osobina ličnosti, onda je često laganje jedna od karakteristika psihičkih poremećaja.

Postoji niz razloga zašto ljudi lažu, u rasponu od izbjegavanja loših osjećaja, osjećaja da su više cijenjeni ili izazivanja čuđenja drugih ljudi. Postoji i vrsta laganja koja se često naziva zauvek laži.bijele laži). Općenito, sve vrste laži imaju nepovoljne posljedice.

Medicinski, postoji nekoliko stvari za koje se smatra da igraju ulogu u uzroku zašto netko često laže, kao što su abnormalnosti u mozgu zbog tjelesne ozljede ili kongenitalne abnormalnosti. Psihološki, često laganje može biti znak mentalnih poremećaja, poput poremećaja osobnosti i opsesivnih poremećaja, čak i psihopata.

Znakovi ljudi koji lažu

Stručnjaci smatraju da se netko tko laže može prepoznati po nesvjesnom izrazu lica. Izraz pokreću mišići oko obrva, čela i usana. Kada je laganje nešto emocionalno, znakovi će biti očitiji.

Studija je zatim usporedila izraze lica ljudi koji su lagali i onih koji su govorili istinu.

Kada govorite istinu, mišići oko očiju i usta se više skupljaju. U međuvremenu, čini se da lažljivci doživljavaju više mišićnih kontrakcija oko čela i obraza. Čelo koje izgleda jasno nabrano kada netko govori, jedan je od znakova da je njegovo poštenje dovedeno u pitanje.

Međutim, postoje neka lica koja izgledaju nevino. Ovo lice može prevariti druge ljude koji misle da on uvijek govori istinu, iako zapravo nije.

Ova nevina lica općenito izgledaju simetrično između desne i lijeve strane, izgledaju privlačno s velikim očima, imaju glatku kožu i široko čelo koje odgovara obliku brade ili se često kategoriziraju kao s dječjim ili dječjim licem. djetinjasto lice.

Budući da je teško odrediti govori li netko istinu ili laže, sada postoji nekoliko vrsta psiholoških testova (psihota) pomoću kojih se može utvrditi ima li osoba sklonost lagati ili govoriti istinu.

Često laganje može utjecatignarušavanje zdravlja

Pokazalo se da laganje ne samo da ima društveni utjecaj, već utječe i na zdravstveno stanje. Istraživači povezuju, navika laganja može povećati rizik od anksioznih poremećaja, depresije, ovisnosti o kockanju, kao i rizik od raka i pretilosti. Osim toga, laganje također može smanjiti kvalitetu međuljudskih odnosa i zadovoljstvo poslom.

Kako se to dogodilo? To je zbog povećanog stresa na osobu kada laže. Postoji emocionalni i fizički teret koji lažljivac osjeća. Štoviše, laganje često mora biti praćeno još jednom laži.

Još jedna studija to potvrđuje. Govorilo se da je netko tko je pokušao reći istinu imao bolje odnose i imao manje zdravstvenih problema. Očigledno, poboljšanja u odnosima mogu poboljšati zdravstveno stanje.

Također budite oprezni s lažima ako imate djecu, jer jedan istraživač vjeruje da djeca to uče od svojih roditelja. Kad dijete čuje roditelja da laže, onda će to smatrati dopuštenim. Budite svjesni da laganje postaje opasna navika.

Iskrenost nije uvijek zabavna, ali izgovaranje ili slušanje laži je još bolnije. Govorite istinu dok radite na svom putu. Što je više moguće izbjegavajte izgovaranje laži radi boljeg zdravlja i društvenih odnosa.

Ako vi ili netko koga poznajete imate sklonost laganju i teško ga je zaustaviti, preporučljivo je posjetiti psihijatra ili psihologa kako biste saznali više o razlozima te navike. Ovo može biti znak psihičkog poremećaja.