Zdravi savjeti za konzumiranje kobasica i druge prerađene hrane

Kobasica je jedna od narodnih omiljenih prerađenih namirnica. Prerađena hrana je hrana koja se proizvodi promjenom oblika i okusa izvornih sastojaka iz razloga praktičnosti i trajnosti. No, nažalost, neki sastojci prerađene hrane sadrže višak masnoće, šećera i soli za tijelo.

Neka procesirana hrana je zapravo zdrava hrana. No, nažalost, većina dobro poznate prerađene hrane na tržištu obično sadrži višak aditiva, pa je potrebno ograničiti njihovu konzumaciju. Obratite pozornost na sljedeće činjenice i smjernice kako konzumacija kobasica i druge prerađene hrane ne bi postala izvor bolesti.

Razumijevanje procesa pravljenja kobasica i prerađenog mesa

Kobasica uključuje prerađeno meso koje je prošlo kroz preradu kao što je dimljenje, soljenje ili dodavanje konzervansa. Općenito, kobasice se rade od govedine ili piletine koje se pakiraju u omote od goveđih crijeva ili sintetičke omote s dodatnim začinima.

Osim kobasica, većina proizvoda koji se prodaju u supermarketima također je uključena u skupinu prerađene hrane, primjerice kruh, sir, žitarice, povrće u konzervi, pića ili grickalice. Proizvodnja prerađene hrane vrlo je raznolika, od konzerviranja, pečenja, zamrzavanja do pasterizacije.

Istraživanje je pokazalo da previše prerađenog i crvenog mesa može biti povezano s povećanim rizikom od raka debelog crijeva i bolesti srca. Stoga vam se ne preporuča prekomjerna konzumacija kobasica i druge prerađene hrane jer mogu narušiti zdravlje.

Aditivi u prerađenoj hrani

Prerađeni proizvodi općenito koriste puno aditiva, kao što su šećer, sol i mast za očuvanje, kao i dodavanje okusa i strukture proizvodu. Količina sadržaja često izmiče pozornosti potrošača i onemogućuje im kontrolu nad brojem kalorija koje ulaze u tijelo. To je ono što može biti jedan od čimbenika rizika za bolesti, uključujući rak gastrointestinalnog trakta.

Jedna studija je otkrila da natrijev nitrat sadržan u nekim prerađenim mesu može potaknuti sužavanje krvnih žila i utjecati na način na koji tijelo obrađuje šećer. Ovo stanje povećava rizik od razvoja dijabetesa. Osim toga, sadržaj zasićenih masti i visoke količine soli također može utjecati na zdravlje srca.

Zdravi načini jesti prerađenu hranu

Postoji nekoliko načina na koje se može inteligentno jesti prerađenu hranu, kako biste dobili maksimalnu korist, a istovremeno smanjili rizik od bolesti koje se mogu pojaviti. Na primjer, uvijek pročitajte nutritivnu naljepnicu na pakiranju prerađenih proizvoda kako biste provjerili razinu šećera, masti i soli.

Osim toga, obratite pozornost i na podatke o energiji (kJ/kcal), zasićenim mastima i proteinima iz ovih namirnica. Koliko se onda razina sadržaja naziva visokom i niskom? Evo nekoliko smjernica za njihovo razvrstavanje:

  • Ukupni sadržaj masti smatra se visokim ako prelazi 17,5 grama masti na 100 grama i smatra se niskim s 3 grama ili manje.
  • Za udio zasićenih masti kaže se da je visok ako prelazi 5 grama na 100 grama i nizak ako je napisan na 1,5 grama ili manje.
  • Razine soli ne smiju prelaziti 1,5 grama ili 0,6 grama natrija na 100 grama. U međuvremenu, sadržaj šećera ne smije prelaziti 22,5 grama na 100 grama.

Kako biste zadržali prehrambene potrebe, preporučujemo vam da dodate morske plodove u dnevni jelovnik procesirane hrane. Također pazite da ne konzumirate više od 70 grama prerađenog mesa dnevno ili ekvivalent jedne kriške mesa veličine komada bijelog kruha.

Zapravo, u usporedbi s konzumacijom prerađenog mesa, preporučljivije je prerađivati ​​vlastite sastojke hrane iz njihovog prirodnog oblika, ali ipak u razumnim obrocima. Možete probati i vegetarijansku kobasicu od kombinacije tofua, graha i povrća.

Iako ima niz negativnih učinaka na organizam, to ne znači da ne smijete konzumirati kobasice i drugu prerađenu hranu. Možete jesti prerađenu hranu, ali ograničite količinu. Ono što se mora znati, prerada svježe hrane ipak je zdravija od konzumiranja prerađene hrane.


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found