Uloga dječjeg imuniteta za optimalan rast

Djeca koja često obolijevaju, mogu biti poremećena iz procesa optimalnog rasta i razvoja. Zato je važno obratiti pažnju na djetetov imunitet koji može pomoći u održavanju njegovog zdravstvenog stanja u najboljem redu.

Imunološki sustav, također poznat kao imunološki sustav, je obrana tijela od štetnih organizama i klica. Imunološki sustav rezultat je suradnje niza stanica, tkiva, proteina i organa u tijelu.

Narušen rad imunološkog sustava može uzrokovati četiri posebna stanja koja ometaju zdravlje djece, a to su:

  • Alergijska reakcija je pretjerana reakcija imunološkog sustava na čimbenike/spojeve koji se smatraju stranim i štetnim. Alergijske reakcije zbog poremećaja imunološkog sustava mogu izazvati astmu, ekcem i alergije na različite alergene kao što su lijekovi, hrana i okoliš.
  • Autoimuni poremećaji. Stanje u kojem imunološki sustav napada zdrave organe i tkiva jer se smatraju stranim objektima. Ovo stanje se javlja kod lupusa, skleroderme i artritisa u djece.
  • Poremećaji imunodeficijencije. Stanje u kojem dio imunološkog sustava nedostaje ili ne funkcionira također je poznato kao imunodeficijencija. Primjeri bolesti uzrokovanih imunološkim nedostatkom uključuju nedostatak IgA, odnosno nedostatak imunoglobulina A, koji je tvar protutijela u slini i drugim tjelesnim tekućinama, i Chediak-Higashijev sindrom, koji je nesposobnost bijelih krvnih stanica tipa neutrofila da izvrše svoje dužnosti kao jedači klica.
  • Rak imunološkog sustava. Dvije vrste raka povezane s imunološkim sustavom su rak bijelih krvnih stanica ili leukemija koja se često javlja u djece i limfom, rak koji nastaje u limfnom sustavu.

Proces formiranja

Imunološki sustav se formira rano u životu, odnosno u maternici. Ovaj imunološki sustav nastavit će se razvijati s godinama. Zato se čini da bebe i djeca dobivaju infekcije ili obolijevaju češće nego tinejdžeri ili odrasli. Razlog je taj što imunološki sustav dojenčadi i djece još uvijek uči prepoznavati i štititi tijelo od klica koje uđu. U međuvremenu, kod adolescenata i odraslih, imunološki sustav tijela odmah prepoznaje vrstu klice i odmah je napada čim klica uđe u tijelo.

Novorođene bebe dobivaju podršku imunološkog sustava kroz prvo mlijeko (ASI) koje izlazi ili se zove kolostrum. Kolostrum sadrži imunoglobulin A (IgA) koji je u stanju zaštititi djetetov organizam od klica. Kako, formiranjem zaštitne mreže u crijevima, nosu i grlu.

Tijekom dojenja beba iz majčinog tijela dobiva antitijela i druge čimbenike za zaštitu od klica. Ove dvije stvari će ojačati imunološki sustav. To će pomoći u borbi protiv infekcija i raznih tegoba kao što su proljev, infekcije uha i dišnog sustava te meningitis. Bebe koje doje također su zaštićene od astme, pretilosti, alergija, dijabetesa i sindroma iznenadne dojenčadi sindrom iznenadne smrti dojenčadi (SIDS).

Zaštita majčinog mlijeka nastavlja se čak i dugo nakon završetka razdoblja dojenja. Istraživanja pokazuju da bebe koje su dojene imaju manji rizik od raka jer se sumnja da bebe podržava dobar imunološki sustav. Osim toga, majčino mlijeko može spriječiti i bolesti koje se stječu u budućnosti poput dijabetesa tipa 1 i 2, visokog kolesterola i upale crijeva, pa čak i visokog krvnog tlaka koji može napasti nekoga u tinejdžerskoj dobi.

Općenito, slab imunološki sustav može uzrokovati poremećaj djetetovog procesa rasta, što može biti popraćeno bolestima pluća. Oslabljena imunološka funkcija također može izazvati alergije (uključujući astmu i ekcem kože) ili osjetljivost na prašinu, vremenske prilike, određenu hranu i lijekove.

U slučaju djece koja su zaražena HIV-om (virusna bolest koja slabi imunološki sustav tijela), općenito također popraćena neuspjehom rasta i razvoja oboljelih. Znakovi teške pothranjenosti, nedostatak debljanja unatoč unosu, kašnjenje u govoru ili kada djeca dosegnu školsku dob mogu imati poteškoća s koncentracijom i pamćenjem. Virus HIV-a ne napada samo imunološki sustav tijela, već utječe i na središnji živčani sustav, odnosno mozak.

Unos potpornih hranjivih tvari

Imunološki sustav ovisi o tome što se unese u želudac, stoga je važno održavati unos hranjivih tvari koje mogu podržati imunološki sustav. Studije govore da pothranjeni uvjeti mogu biti podložniji infekcijama.

Postoji nekoliko prehrambenih unosa koji se smatraju važnima za imunološki sustav. Na primjer, vitamin A pomoći će u izbjegavanju infekcije i održavanju tkiva sluznice. Osim toga, postoje dokazi iz studija na miševima, vitamini B2 i B6 su korisni za povećanje otpornosti na bakterijske infekcije i sprječavanje smanjenja odgovora imunološkog sustava.

Uloga vitamina C još se istražuje, ali se smatra da može podržati druge hranjive tvari za poboljšanje imunološkog sustava. U međuvremenu, poznato je da vitamin D djeluje kao antimikrobno sredstvo kod tuberkuloze.

Dva minerala koja nisu ništa manje važna za imunološki sustav su cink i selen. Istraživanja sugeriraju da je cink izravno povezan s funkcijom stanica imunološkog sustava. U međuvremenu, nedostatak selena povezan je s rizikom od raka mokraćnog mjehura, dojke, debelog crijeva, pluća i prostate.

Dajte svom djetetu raznovrsno voće i povrće, orašaste plodove i nemasno meso za podršku imunološkom sustavu. Jogurt, koji je bogat korisnim bakterijama zvanim probiotici, također može pomoći tijelu u borbi protiv bolesti kao što su prehlada, upale uha i grlobolja. Kravlje mlijeko je također vrlo dobro za dječji imunološki sustav jer ne sadrži samo kalcij, već i proteine, vitamin A, te nekoliko vrsta vitamina B.

Dajte majčino mlijeko rano u djetetovom životu kako biste zaštitili svoju bebu od klica i raznih infekcija koje napadaju. Nemojte zaboraviti osigurati uravnotežen unos hrane kako biste usavršili djetetov imunološki sustav za optimalan rast i razvoj.


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found