Nemojte biti neoprezni, obratite pozornost na pravi način pomoći žrtvama strujnog udara

Strujni udar može doživjeti bilo tko, bilo gdje i bilo kada. Na primjer, prilikom instalacije alat elektronika, popravak prekidač za svjetlo, ili dodirivanje oštećenog kabela. To se može dogoditi kada dio tijela,poput kose ili kože, dođu u izravan kontakt s izvorom energije.

Na učinak strujnog udara na tijelo utječe nekoliko čimbenika, kao što su veličina tijela, opseg dijelova tijela koji su u kontaktu s električnom strujom, jačina električne struje i trajanje strujnog udara.

Električna struja niskog napona, odnosno manja od 500 volti, obično ne uzrokuje ozbiljne ozljede. Međutim, struje veće od 500 volti mogu vas ozlijediti.

Strujni udar je vrlo opasan, jer može uzrokovati opekline, prijelome, nesvjesticu, probleme s disanjem, napadaje, poremećaje srčanog ritma, srčani zastoj, pa čak i smrt. Stoga osobe koje su pogođene strujom moraju odmah dobiti pomoć.

Kako pomoći žrtvama strujnog udara

Prije nego što pomognete žrtvi koju je udarila struja, prvo morate razumjeti ispravnu tehniku ​​kako ne biste i sami postali žrtvom strujnog udara. Kako biste se zaštitili kada pomažete žrtvi strujnog udara, slijedite ove korake:

  • Sigurno područje oko scene

    Ako se ne može isključiti, uklonite ili uklonite žrtvu iz izvora napajanja pomoću predmeta koji se ne može naelektrizirati, kao što je drvo ili guma. Ne dirajte struju mokrom ili metalnom opremom.

    Osim toga, ako se izvor struje ne može ugasiti, držite se udaljenosti od najmanje šest metara od žrtava koje su još uvijek pogođene strujom kako biste se zaštitili od izvora struje.

    Izbjegavajte dodirivati ​​lokve vode ili mokre predmete. Voda je dobar provodnik struje, pa vas može i strujiti. Ako postoji požar, prvo ga ugasite aparatom za gašenje požara.

  • Kontaktirajte IGD

    Sljedeći korak je odmah kontaktirati Hitnu pomoć (IGD) najbliže bolnice ili pozvati hitnu pomoć, kako bi unesrećeni što prije dobio liječničku pomoć. Dok čekate da stigne pomoć, ne ostavljajte žrtvu samu.

  • Ne dirajte žrtvu

    Ako je žrtva još uvijek u kontaktu s izvorom strujnog udara, nemojte ga dirati kako vas ne bi udario strujni udar. Ne dirajte žrtvu čak ni ako koristite pomoćni uređaj, osobito ako niste sigurni je li struja prekinuta, ili ako osjetite strujni udar ili trnce u nogama i donjem dijelu tijela.

  • Ne pomičite žrtvu

    Nemojte pomicati žrtvu strujnog udara osim ako je u opasnosti od ponovnog udara struje ili ako se nalazi u nesigurnom području.

  • Pregledajte tijelo žrtve

    Pažljivo i uzastopno pregledajte tijelo žrtve od glave, vrata do stopala. Ako postoji rana, izbjegavajte je dirati. Ako žrtva pokaže znakove šoka (slabost, povraćanje, nesvjestica, ubrzano disanje ili je vrlo blijeda), lagano joj podignite nogu, osim ako je boli. Kada stigne medicinsko osoblje, objasnite u kakvom je stanju unesrećeni, uključujući i ima li ozljeda na njegovom tijelu.

  • Zatvorite opekotinu

    Ako žrtva ima opeklinu, skinite svu odjeću ili predmete koji su se zalijepili za kožu kako biste spriječili širenje opekline. Nakon toga isperite opečeno mjesto hladnom tekućom vodom dok se bol ne smiri. Pokrijte ranu sterilnim zavojem ili gazom. Nemojte koristiti deke ili ručnike jer se mogu zalijepiti za opekline.

  • Izvedite CPR

    Provedite umjetno disanje i srčanu reanimaciju (CPR/CPR) na žrtvi, ako je potrebno. Spasilački udisaji i reanimacija daju se ako žrtva ne diše i puls nije opipljiv. Pobrinite se da razumijete kako izvesti reanimaciju, kako biste izbjegli pogreške koje mogu biti opasne.

Žrtve strujnog udara mogu pretrpjeti ozljede i oštećenje organa. Stoga žrtve moraju dobiti pomno liječenje i praćenje od strane liječnika i medicinskog tima. Liječnik će prvo utvrditi je li žrtva pri svijesti i diše ili ne, kao i jesu li mu otkucaji srca nenormalni ili ne. Osim toga, potrebno je provesti daljnje pretrage kako bi se otkrilo postoje li skrivene ozljede.


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found